Povijest Matice hrvatske iz Makarske seže u daleku 1877. godinu, kad ogranak još nije bio osnovan, ali su postojali povjerenici koji su okupljali članstvo MH. Te prve godine na Makarskom primorju bilo je 12 članova, a prvi povjerenik bio je Petar Andrijašević, učitelj i ravnatelj škole u Gradcu. Članovi su se dijelili na utemeljitelje, među kojima je bio i don Mihovil Pavlinović, i prinosioce, poput Nikole Alačevića, učitelja iz Makarske. Članovi MH na Primorju uglavnom su bili župnici ili učitelji. Povjerenici MH na Makarskom primorju održali su se sve do 1944., kad se djelatnost Matice ugasila.

U poslijeratnome je razdoblju profesor Jakša Ravlić iz Makarske bio predsjednik Matice hrvatske od 1953. do 1968. godine. U jesen 1968. dr. Frano Glavina u Slobodnoj Dalmaciji objavljuje članak pod naslovom Formiranje ogranka Matice hrvatske nasušna potreba u Makarskoj.  Međutim, do prvoga sastanka inicijativnog odbora 16. veljače 1971. u Gradskoj knjižnici prošle su skoro dvije godine. Nakon toga u Maticu se upisalo oko 70 članova i izabrano je 15 članova radnika. Svečana osnivačka skupština Ogranka Matice hrvatske Makarska održala se 5. lipnja 1971., u 17.30 sati, u tadašnjem kinu Partizan. Dvorana je bila prepuna, bilo je više od 600 posjetitelja, a nazočni su bili i predstavnici vlasti i Partije toga vremena.

Uz sudjelovanje učenika osnovne i srednje škole, otpjevana je himna Lijepa naša, a u kulturnom je programu, uz učenike, sudjelovala i klapa Srdela. Upućeno je pozdravno pismo Savki Dabčević-Kučar, dok je upravo tiskani Makarski zbornik darovan gostima. U sklopu programa položen je vijenac na Kačićev spomenik, a Gradska glazba održala je koncert u čast Matice hrvatske. U sklopu svečane skupštine, od govornika prvi je nastupio Frano Glavina, a zatim profesor Jakša Ravlić, izaslanik središnjice MH iz Zagreba. Skup je pozdravio i Zvonimir Hrabar u ime Općinske konferencije SK Makarska, te predsjednici okolnih, već osnovanih ogranaka MH iz Metkovića,
Imotskoga i Omiša.

Skupština je bila izborna, pa je izabrano vodstvo Ogranka od 12 članova, a predsjednik je postao dr. Frano Glavina. Djelovanje je počelo s puno entuzijazma i radnog poleta, punih 206 dana do poznatih događaja u  Karađorđevu. SUBNOR je već 8. siječnja 1972. objavio da podržava zaključak Općinskoga komiteta SKH Makarske o zabrani djelovanja MH u Makarskoj. Arhiv MH zaplijenjen je 31. prosinca 1972., kad je uništen i pečat
Matice. Uslijedili su progoni viđenijih članova Matice po poznatom scenariju, a neki su trajali skoro do devedesetih godina. Nakon 20 godina progona, zatiranja i šutnje, u neovisnoj Hrvatskoj obnovljen je ogranak Matice hrvatske i u Makarskoj. Obnovu Ogranka Matice hrvatske dobro je pripremao inicijativni odbor, koji se sastao 13 puta u prostorima Franjevačke knjižnice. Nastojalo se da se datum obnove poklopi s datumom osnutka Matice daleke 1971. godine. Obnoviteljska skupština održala se 9. lipnja 1991. u Gradskom kinu u 11 sati. Među brojnim gostima, nazočni su bili Nedjeljko Fabrio, predsjednik DHK i član Upravnog odbora MH, Stjepan Sučić, tajnik MH, te Andrija Dujić, predsjednik Ogranka MH iz Splita. Skupština je bila izborna i za predsjednika je izabran dr. Luka Tomić, a za dopredsjednika prof. Toma Španje. Svečani ručak upriličen je u restoranu Ribar. Iako su bile ratne godine, novoosnovani ogranak počeo je svoje djelovanje s velikim entuzijazmom i radnom energijom. Matici su dodijeljene prve prostorije u Staroj školi, gdje su se počele održavati tribine s brojnim  eminentnim predavačima.

Tribine su se priređivale tijekom svih ovih 20 godina, a do danas ih je održano 350. To uključuje predstavljanja knjiga raznih gostiju, poetske i književne večeri, ekskurzije članstva na povijesna mjesta, postavljanje spomen-ploča u gradu i primorju, te druge djelatnosti. Odlazilo se na gostovanja i predstavljanja u druge ogranke Matice hrvatske, a nama su dolazili dragi gosti. Svojedobno smo razvili dobru suradnju s izbjeglicama i iseljeništvom.

Godine 1993. dobili smo primjeren prostor u samom središtu grada, u bivšoj Gradskoj knjižnici. Svečanosti useljenja bio je nazočan i predsjednik Vlado Gotovac, koji je i otvorio lijepo uređen prostor. Međutim, unatoč raznovrsnoj djelatnosti, do 1997. nismo tiskali ni jednu knjigu, što je bilo neobično za tako aktivnu organizaciju. Prva knjiga tiskana u našem nakladništvu bio je pretisak knjige don Petra Kaera Makarska i nezino Primorje iz 1914. Knjiga je izišla s važnim dopunama iz autorova života. U sljedećih 13 godina Ogranak Matice hrvatska Makarska tiskao je 40 knjiga, što je otprilike tri knjige godišnje.

Tijekom ovih 20 godina djelovanja Matice hrvatske u Makarskoj na njezinu se čelu izmijenilo četvero predsjednika, a svaki od njih Matici je dao neku posebnost. Prvi predsjednik obnovljenoga Ogranka Matice hrvatske bio je dr. Luka Tomić (1991. − 1993.), koji je ustrojio djelovanje ogranka. Tomića je na kormilu Matice naslijedio ing. Ljubomir Urlić (1993. – 1995.), koji je najzaslužniji za dobivanje i uređenje društvenog prostora. Treći je predsjednik Ante Škrabić (1995. -1998.), koji je pokrenuo nakladničku djelatnost Matice iz Makarske. Njega je zamijenila profesorica Ankica Ravlić (1998. – 2007.), koja je razgranala djelatnost i povezala je s mnogim sestrinskim ograncima. Danas već drugi mandat predsjednika ponovno obnaša Ante Škrabić.

Približava se 40. obljetnica osnivanja Ogranka te 20. obljetnica obnove djelovanja Matice hrvatske u Makarskoj. Uz razna događanja u povodu tih datuma u lipnju, Matica planira tiskati prigodnu monografi ju o djelovanju Matice u Makarskoj.

Ante Škrabić

Podijeli ovo

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 

O autoru