PODSTRANA – Obilježavajući Dan pobjede i dan domovinske zahvalnosti, u sklopu Podstranskog ljeta 2011., 5. kolovoza u Gornjoj Podstrani su održani 15. pjesnički susreti, „Dobrojutro more“.

Uvodno slovo kazao je Miran Tomasović, načelnik općine Podstrana i rekao: „…Prepuštam vas lijepim stihovima vrhunskih hrvatskih pjesnika i pisaca, koji su bili laureati pjesničkih susreta „Dobrojutro more“ tijekom posljednjih 15 godina”. Dobrim riječima, nazočnima se obratio i pročelnik za turizam Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella, koji je poručio: „Poštovani domaćini, dragi gosti izuzetna mi je čast i zadovoljstvo u ime Splitsko-dalmatinske županije i župana Ante Sanadera, i u svoje osobno ime, da vas pozdravim na ovoj prekrasnoj večeri, na prekrasnoj obljetnici, jednom prekrasnom kulturnom događanju,. Moram reć da diljem naše županije posjećujem brojna događanja, ali što se tiče pjesničkih večeri, ova je u samom vrhu, ova je u biti najbolja. Što se tiče i ambijenta i sadržaja, i koliko ljudi do nje drže, mislim da Vam to može biti na ponos. Zato vam hvala što se večeras, na bini i u publici ovdje okupio velik broj pjesnika, ljudi od pera, i to onih naznačajniji u našoj Republici, da skupa proslavimo jednu prekrasnu kulturnu manifestaciju, 15. obljetnicu „Dobrojutro more“…“, kazao je g. Stella.

Ovogodišnji lauerat je akademik Tonko Maroević, o kojem je dr. Nedjeljko Mihanović kazao sve najbolje, a primajući nagradu gosp. Maroević je podsjetio na osnivača ove manifestacije Milana Vukovića kojemu se zahvalio na njegovoj dalekovidnosti, te laureatima od Nikole Miličevića,, Slavka Mihalića, Dragutina Tadiujanovića, Vesne Perun, Ranka Marinkovića, Miroslava Mađera, Milivoja Slavičeka, Ante Stamaća , Ivana Aralice i ostalih.

Na naše pitanje, što za Vas znači ova nagrada, Tonko Maroević se rado odazvao našoj molbi i pored ostaloga kazao: „Silno sam veseo, jer su svi dosadašnji laureati bili moji prijatelji ili dobri znanci. Poštujući njih i sam sebe osjećam na neki način povlašteno, a s druge strane, meni je Podstrana silno draga. Ja sam u nju i kao dijete dolazio. Tu je jedan od najljepših pogleda na Split, to je njegova blizina, pogled na otoke te osjećaj Dalmacije koje je za mene bitan, jer tu sam formiran i na neki način se osjećam domaćin. Eto, to je moja sredina.

Kad govorimo o susretima,sve je lijepo, jer su tu nazočne i klape, koje pjevaju uz dalmatinske tradicionalne pjesme i stihove Kranjčevića, Pupačića, Kaštelana. Dakle poezija dobija glazbu koja je primjerena, koja čini čast pjesničkoj riječi. Meni se čini da su ovdje prepoznate te vrijednosti.

Ja sam i kritičar i čitatelj i ljubitelj poezije, pa kao autor se osjećam, eto, počašćen jer nije mala stvar dobiti priznanje na toj brazdi velikana“, kazao je Tonko Maroević.

Jedan od nazočnik pjesnika večeras je i Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika, kojega smo za vrijeme večere zamolili da nam kaže nešto o samoj koncepciji manifestacije, što je sa zadovoljstvom prihvatio, i pored ostaloga kazao:– „Ja najprije želim kazati da je ova manifestacija začeta 1996. godine. Jedan od inicijatora bio je Jeseničanin Milan Vuković. Glavna ideja vodilja koja je pokrenula tu manifestaciju bila je s jedne strane povijesna činjenica još iz 9. stoljeća, dakle 839. knez Mislav je nakon pobjede hrvatskih mornara nad Mlečanima sklopio ugovor sa mletačkim Duždom po kojem su Mlečići morali plaćati putarinu kroz jadransko more, sa značenjem da je to bilo naše more „Mare nostrum“ i da je tada hrvatski puk pod vodstvom kneza Mislava imao suverenitet na svojim morem. To je bio jedan vid poticaja za tu manifrstaciju. I drugi je dakako pronađen u vojno redarstvenoj akciji „Oluja“, kojom je definitivno označen kraj velikosrpskih pretenzija. Konačno je došlo do spajanja hrvatskoga sjevera i juga, i u tome su, kažem inicijatori vidjeli prigodu da se 5. kolovoza svake godine obilježavaju pjesničkom riječi ta dva događaja. S time da je evo nakon 15 godina možemo kazati ova večer bila posvećena svim dosadašnjim leaureatima. Slušali smo dakle njihove stihove, a slobodno možemo reći da su to mahom pjesnici koji pripadaju uz sam vrh hrvatskoga pjesništva 20. stoljeća. Dakle bez tih pjesnika nemoguće je uopće zamisliti, bilo koju hrvatsku antologiju poezije…“ kazao je g. Petrač.

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pored ostaloga, privukao je moju pozornost zbog poznavanja brojnih Poljičana koji u Zagrebu žive i rade, ali koji su na svoj način postali prepoznatljivi. Evo što je uostalom rekao sa pozornice.

„Danas sam nazočio 15. manifestaciji pjesništva „Dobrojutro more“, i bio sam impresioniran. To je velika snaga jednog malog mjesta da organizira takvu manifestaciju, da okupi najveće pjesnike Hrvatske, ali to je i dokaz o snazi ovog kraja koji je dao tolike znamenite i kulturne radnike, pjesnike, umjetnike i koji je vjerojetno snažno pridonio i hrvatskoj kulturi općenito do sada. Sve više shvačam opravdanost inicijative i nije slučajno što je to ovdje organizirano. Ja sam u svom govoru istakao kao sam ja te Poljičane susretao u Zagrebu, od Milana Vukovića, pa onda prof. dr. Kuvačića, (koji je moj kolega – ginekolog). Inače sam poznavao dosta Poljičana i oni su mi uvijek djelovali ponosno, pri tome često ističući svoj kraj. Nisam znao zašto su uvijek inzistirali na tom svom knezu, na kneževini…

Međutim danas, kad sam upoznao ovaj kraj neopisivo me impresionirala ta Podstrana. Selo gore na toj klisuri, sa tim crkvama, sa tim kućama. I ova priredba je bila tako impozantna, da sam ja zapravo vidio da su ti ponosni ljudi, ljudi koji se s razlogom ponose i sa svojom kulturom i sa svojom povješću. Bitno je spomenuti postojanje Poljičke Republike ili Knežije, sa svojim nadaleko poznatim Poljičkim statutom. Meni se čini da se cijela Hrvatska može ponosit tim krajem, koji je toliko značajan u Hrvatskoj kulturi, te da ovaj kraj u najpozitivnijem smislu može biti dobar primjer i za ostale krajeve u Hrvatskoj. Ja im želim, i toj manifestaciji i tim ljudima da samo tako nastave djelovati.. „ kazao je akademik Kusić.

Davor GRGAT

Podijeli ovo

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 

O autoru