• O nama
  • Pjesme
  • Deset godina Ogranka MH Podstrana

  • Podstrana
  • Turizam
  • Ja tako mislim
  • Gospodarstvo
  • Duhovnost
  • Sport
  • Društvo
  • Škola
  • Kultura

Home » Ja tako mislim » Muljaža

Muljaža

Objavio: Tino    Tagovi:      Datum:  September 19, 2011  |  Nema komentara



Brodogradilište  Viktor Lenac – primjer muljaže za koju nitko nije odgovarao

Po predavanju sa «Obiteljske ljetne škole» Obiteljskog centra  Družbe Isusove, Zagreb, kolovoz 2011.

Svjesni smo, naime da je muljaža danas jedna od najdojmljivijih značajka naše kulture, i da je ima toliko mnogo Svatko to zna, i svatko od nas doprinosi svoj dio!  Paradoksalno, skloni smo situaciju uzeti zdravo za gotovo. Većina nas je poprilično uvjerena u to da je sposobna prepoznati muljažu i izbjeći nasjesti na posljedice nečijeg programa. Upravo stoga, ta pojava nije ni pobudila mnogo pozornosti,  niti je potaknula kakva usmjerena istraživanja, te  problem i nadalje traje ostajući prikriven u spoznaji!

Prvu definiciju tog pojma donio je  Max Black, 1967.g.: “Muljaža je: varljiv-pogrešan prikaz (a da se ne laže,  osobitom pretencioznom riječju ili djelom) vlastitih misli, stajališta ili osjećaja!”

Iako pojava muljanja cvijeta kao osip kod urtikarije,  nitko se, do kraja 20. st., nije potrudio razjasniti pojam!  Konačno, prof. Harrv Frankfurt 1997. g. rekao je:   Blackova definicija je poprilično promašena.

Njegov pristup ovoj temi je slijedeći! Uzima dobro iz Blackove definicije, ali izrađuje svoj pristup pojmu:

Polazište nalazi u  Longfellowu stihu:

 “Graditelji u tom dobu starom
po svem djeljahu najvećim marom
pa bio djelić skriven ili ne,
jer  Božje oko svuda dopire”!

Pitanje smisla muljanja

Nastojeći izoštriti razumijevanje središnjeg obilježja problema profesor:  uzima poantu:

“U stara vremena umjetnici su pažljivo radili”!  (Dakle, radili su posvećujući se svakoj pojedinosti cjeline.( Nisu muljali)! Dalje  tvrdi da je smisao muljaže u:

  1. nečijem nesavjesnom radu (rad nije “djeljan”),
  2. Muljator, ne može “djeljati” (ne može poštivani standarde, posvećivati se pojedinostima, i ne može ulagati odgovarajući napor).
  3. On je, u pravilu površan, ne uviđa već previđa pojedinosti!  Ovdje, naravno nije u pitanju nemar, nego nešto složenije, a  proizvod će konačno biti nešto neočekivano, nepoželjno!

Suštinska značajka muljanja je: Onaj tko mulja NE BRINE ZA STVARNO stanje stvari i odnosa  pa ga zato:

  1. Ne zanima istinitost onoga što izgovara ili radi (razlika prema lašcu i drugim obmanama)!
  2. On sustavno zauzima pretenciozan (pretjerano osoban) pristup programu svog  djelovanja

OSNOVNE ZNAČAJKE MULJANJA  jesu

  • neiskrenosti / neistinitosti!,
  • prikrivene namjere,
  • besmislenosti, ali i
  • “kvaran” (neodgovoran) odnos s drugim:

Proizvod muljanja je odbojan.  Ne služi ni komunikaciji ni životu i u pravilu ZAVRŠAVA UNIŠTENJEM VRIJEDNOSTI!

No  muljanja tu ne završava. Ono što muljanje u konačnici donosi je – obmana. Kako u muljanju nema iskrenosti tako je i proizvod muljanja prevara i nanošenje štete drugome. Muljator se osjeća uspješan kad  nekoga prevari jer time u svojim očima postaje uspješan!  No i u stupnju muljanja postoje razlike. Svako muljanje ne mora biti do kraja lažno, ono dijelom može biti istinito, no u konačnici  je himba, a suština mu je u PROIZVODU, koji je u pravilu KRIVOTVOREVINA!

Muljaža kao program!

On (muljator) ne mari za istinu, on hini istinu, mada ne mora nužno biti lažan! Krivotvorevina ne mora nužno biti lažna, može biti vjerna originalu, ali nikad sasvim!
U konačnici, muljanje se nekad otkrije, nekad ne. No osnova muljanja je da sposoban muljator nikada na kraju ne odgovara za svoje postupke.

“Sine, nikad ne laži ako se možeš izvući na muljanje!”
Eric Ambler.: Prljava priča, 1967.

Osnovno programsko načelo muljanja je

Zavarati i (u slučaju neuspjeha) izvući se bez posljedica!

Razlike između muljanja i laži su očite:

  1. Laž je čin, muljaža je program koji  traje sve dok prilike traže i omogućavaju!
  2. Muljator “zna”, gleda široko, spreman je uvijek uskočiti u pobjednički vlak
  3. Zadatak mu je sveobuhvatniji, kreativan je i inteligentan, ima više mogućnosti, ne ograničava se, poigrava se!  On je “umjetnik” (artist)!
  4. Indiferentan je prema činjenicama i prema istini!
  5. U pravilu USPJEVA! Primjeri i područja muljanja su toliko raznoliki: reklama, odnos s javnošću, politika, gospodarstvo, sudstvo, zdravstvo, kultura…

Svrha je tako “savršena” programa, zapravo, ne odgovarati! Tako i toliko satkana radnja u pravilu, ipak uspijeva! A, da bi uspio:   On niti krije niti prikazuje istinu! On uporno i dosljedno krije samo  svoju stvarnu NAMJERU (izvući se bez posljedica)!   Muljator, pri tome:  NE VODI BRIGU o stvarnom stanju stvari, niti  o UVJERENJIMA (svojima ili uvjerenjima publike!), nego izmišlja, manipulira i uživa (divi se sam sebi, svome umijeću). U njegovoj duši je samo ono što mu odgovara, jer njegov program je zavarati, ostvariti taj program, i  izvući se te je VEĆI NEPRIJATELJ ISTINE OD LAŠCA! Publika laž doživljava kao osobnu uvredu koju obično ne zaboravlja, nerijetko i ne oprašta, a muljažu kao sramotu (prevareni smo, nadmudreni, …) koju najčešće želi zaboraviti, što ujedno predstavlja i spremnost za zaborav.

Zašto ima toliko muljanja, koji su izvori i mogući razlozi? Ne možemo biti sigurni da danas ima relativno više muljanja nego što ga je bilo u druga vremena.

Moguća objašnjenja za trenutnu učestalost pojave:
2. 1./ OPĆENITO: tehnologije, ubrzavanje komunikacija, porast prava i sloboda; bezbroj moralnih “nakaza” ma javnoj sceni, relativizam i neoliberalizam, porast tolerancije prema neznanju i neodgovornosti, loše stare navike itd…
2. 2./ DUBLJI RAZLOZI: porast skepse, nove antirealistične doktrine, uzmicanje pred disciplinom i odgovornošću, podrivanje povjerenja u vrijednosti, traženje alternativnih ideala, itd……

Primjeri

Primjera muljaže toliko je da bi trebao poseban članak za samo taksativno navođenje. Sa muljažom se svatko sreće, u svojoj obitelji, na poslu, društvu, čak i u crkvi. Od te pojave nitko nije imun, svatko ga je ili će ga doživjeti u svom životu. I svatko može navesti primjere, svoje i tuđe, u bližoj i daljoj okolini, u državi i svijetu. Evo nekoliko meni najupečatljivijih primjera, i na žalost, sa velikim posljedicama za našu državu. Bolje reći – što su muljatori na većem položaju, posljedice muljaže za društvo su veće jer  se akumulativno gomilaju.

Za što se ono javno zalažu akademici HAZU (to je slabo poznato, ali njihovi honorari teku redovno)?, nasukavanje trajekta Slavija na hrid (slike su impresivne, pojava je jedinstvena), eksplozije u vojarni Pađani kod Knina , zaboravljeni asovi hrvatske pretvorbe (zaboravili smo ih ali ostale su brojne nesankcionirane posljedice njihova rada), sanacija riječke banke (nestalo 1oo milijuna dolara), sudac Lozina opravdava mito u sudstvu, Brkan – gradonačelnik Trogira, itd… (sve je već odavno objavljeno u medijima).. Svatki čitatelj može sam, po svom izboru, nastaviti niz…

Zaključak

Temeljna pitanja (o tematiziranom pojmu), ipak nisu još ni postavljena.
Stoga, naravno nema ni zaključka!
Naravno, pitate se što nam je činiti da bi se suprotstavili muljanju kao pojmu u kojemu se i sami možemo naći ili kao provoditelji ili kao žrtve. Prije svega moramo usvojiti Sklad temeljnih koncepata smisla života:

  1. Koncepta ISTINITOSTI ili u što vjeruješ,
  2. Koncepta VRIJEDNOSTI ili kako vjeruješ,  i
  3. Koncepta VAŽNOSTI ili do čega ti je stalo! JER: Kao svjesna bića znamo da po Bogu (po Istini) postojimo u relaciji na druge (vrijednosti), a muče nas važnosti (ono do čega nam je stalo, tj. istina o sebi)! Svjesni da je Bog istina, ostanimo u njoj. Tada će i ovoj pojavi, barem s naše strane,  biti uskraćen  pristup u naš život.
Prim. Dr. Petar Gotovac

Prim. Dr. Petar Gotovac

Prim. dr. Petar Gotovac

( Rođen u Splitu, već godinama živi u Zagrebu. Predavač na Visokoj poslovnoj školi Utilus u Zagrebu predmet  Zdravlje u dinamičnim djelatnostima. Piše i prevodi knjige, kao npr. Temelji vojne higijene i epidemiologije, Zauzmite se za svoje zdravlje, Dobar san – Dobro zdravlje, Zauzmite se za zdravlje svog djeteta, Metafore zdravlja itd., idr. Uz to, objavio više od 100-tinu stručnih i znanstvenih članaka. Sudjelovao na brojnim hrvatskim i međunarodnim medicinskim skupovima , član brojnih hrvatskih i međunarodnih medicinskih udruga. Sudionik Domovinskog rat (dragovoljac), dopredsjednik ZUHRV (Zajednica udruga Hrvatski ratni veterani).


    Podijeli ovo
O autoru
Tino



Želite li komentirati?





  Cancel Reply

« Nasja Bošković Meyer – Nagnuta nad morem
Preispitajmo se! »
  • Novi članci

    • Županijsko natjecanje osnovnih škola u KOŠARCI za djevojčice
    • Ženska klapa „Ankora“
    • O staroj i novoj arhitekturi Podstrane
    • Braniteljska udruga Podstrana
    • Bartulovićkine Izabrane pjesme
    • Sveto u pučkoj duši
    • Hoćemo li sutra živjeti od mora?
    • Podvodni ribolov
    • Odgojni utjecaj obitelji
    • Kratki sažetak „Noćnjaka“ 2012.
    • Cijeli život uz glazbu
    • Zorana Ivanković stekla titulu doktora znanosti
    • Bodybuilding kao životni izbor
    • Koliko smo pismeni?
    • Književni počeci



 

 
Podstranska revija | Izrada i održavanje MiNet studio d.o.o.