Općina Podstrana se zadnjih nekoliko godina intenzivno razvija kao turistička destinacija koja posjeduje vrlo atraktivan turistički potencijal te prije svega jedinstvenu prirodnu i kulturno-povijesnu baštinu u privlačnom mediteranskom okruženju u neposrednoj blizini Splita kao regionalnog centra. Taj se potencijal može i mora intenzivnije valorizirati temeljem stvaranja prepoznatljivog identiteta njezine turističke ponude, čime bi se povećala konkurentnost i olakšalo pozicioniranje na tržištu.

Turisti su danas generalno postali zahtjevniji, iskusniji i izbirljiviji; izbora konkurentnih destinacija za odmor je mnogo, a konačna odluka te izbor odgovarajuće ovisi o motivirajućoj ponudi i očekivanju turista. Općina Podstrana stoga treba ići ukorak sa dinamikom i iskustvima razvoja turizma sličnih manjih mediteranskih destinacija, te s druge strane očuvati svoje turističke resurse koji joj jamče atraktivnost, a posljedično tome i odgovarajuće sociogospodarske učinke turizma. Obzirom da kao i ostale turističke destinacije u Hrvatskoj osjeća brojne nedostatke poput sezonalnosti, niske turističke potrošnje, nedovoljno kvalitetnih smještajnih kapaciteta i široke te kvalitetne strukture ponude, neophodno je da njezin turizam krene u drugačijem, kvalitetnijem smjeru sukladno obećavajućim resursima i povoljnom geoprometnom položaju. Jedna od značajnijih promjena može biti kroz postupno prelaženje iz formi masovnog u selektivne oblike turizma koji podrazumijevanju održivi razvoj odnosno zaštitu privrednih i antropogenih resursa uz rast standarda pučanstva.

Podstrana pokušava po uzoru na slične mediteranske destinacije uz ostalo razviti ruralni, agro, etno i eko vid turizma.  Za njihov razvoj ovo područje na rubu slavne Poljičke kneževine posjeduje idealne uvjete, a komparativne i konkurentne prednosti su upravo njegove najznačajnije karakteristike, poput mirne sredine, odsutnosti buke, očuvani prirodni okoliš, komunikacija s otvorenim i gostoljubivim domaćinima, domaća prehrana, ruralna arhitektura starih sela i zaselaka, upoznavanje i participiranje u seoskim poslovima. To dovodi do stadija da se ovaj oblik turizma može planski koristiti u svrhu sustavne revitalizacije te valorizacije ruralnog prostora. Naime, njegovim kvalitetnijim uvođenjem bi se stvorili odgovarajući socioekonomski učinci koji bi omogućili podizanje kvalitete života destinacije temeljem  rasta i ravnomjerne disperzije turističkog prometa. Isto je moguće poticati i uz pomoć EU fondova, a posebice kroz pokretanje obiteljskih seoskih gospodarstava uz organiziranje vinskih i maslinskih putova, voćnjaka praski po kojima je poznata i sl. u segmentu agro, etno i ekoturizma. Kao kočnica se javlja nedostatna i nekvalitetna komunalna infrastruktura, te neriješeni imovinsko-pravni odnosi u ruralnom prostoru općine. Turizam na seoskom gospodarstvu bi pružao dodatni izvor prihoda onih gospodarstva koje primarni izvor prihoda stječu iz poljoprivrednih djelatnosti, a u tu aktivnost mogu biti uključeni svi članovi domaćinstva. Trenutno u Podstrani postoji samo jedno takvo gospodarstvo što je dakako nedovoljno za zadovoljavanje potreba turista, ali može biti putokaz ostalim agro domaćinstvima. Nažalost, njegova aktivnost je orijentirana samo za vrijeme trajanja turističke sezone kada postoji objektivna potražnja slijedom sezonskog kupališnog turizma koji na ovom prostoru prevladava, što je nužno mijenjati aktivnom turističkom politikom na razini destinacije ali i zemlje u cjelini.

Jelena Žanić Mikuličić

Podijeli ovo

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 

O autoru

Tino